izložba
jela futakovica - o progonima vještica u hrvatskoj

U galeriji Muzeja seljačkih buna od 31. siječnja 2014., bila je otvorena izložba "Jela Futakovica - o progonu vještica iz Hrvatske".
Razdoblje velikih progona čarobnjaka započinje sredinom 15. stoljeća i traje do duboko u 18. stoljeće. S obzirom da su ovi progoni bili usmjereni velikom većinom na žene, nazivamo ih progonima vještica. Točan broj žena i djevojaka, ali i muškaraca, umrlih pod optužbom za vještičarenje, vjerojatno nikada nećemo saznati . Ipak, žene su činile, prema dostupnim podacima čak 85% žrtava. Progoni vještica zahvatili su sve zemlje zapadne kulture, uključujući Hrvatsku. Iz Evrope su izvezene i u Novi svijet. Zahvatili su i katoličke i u protestantske zemlje. Hrvatsku su veliki progoni zahvatili pri kraju ovog razdoblja.
Veliki utjecaj na širenje progona vještica imala je i specijalna literatura koja se bavila ovim pitanjem. Najznačajnije djelo je svakako Malleus maleficarum (njem. Hexenhammer, hrv. Malj koji ubija vještice) njemačkih dominikanaca Henrika Insitorisa i Jakoba Sprengera, koje je prvi puta izašlo 1487. godine. Novina koju Malleus donosi je i tvrdnja da se čarobnjaštvu u pravilu odaju žene, a ne muškarci, dajući za to i svoja opsežna tumačenja. Malleus maleficarum ostavio je iznimno poguban utjecaj i jedno je od najmračnijih djela svjetske literature. Kao što je vidljivo iz slučaja Jele Futakovice, nisu sve stradale zbog Crkve i Inkvizicije. Susjedi i prijatelji, bračni drugovi ili zavidni sumještani imali su znatan, nerijetko i presudan, udio u sudbinama pogubljenih.
Među žrtvama progona vještica ima svih socijalnih slojeva, pa među njima nalazimo i profesore teologije, svećenike i opatice, ali je ipak 99% pripadalo nižim slojevima. S obzirom da su suci bili iz viših slojeva, bogatije građanke i plemkinje rijetko su bile optuživane, a još rjeđe osuđivanje. Među rijetke plemkinje optužene za vještičarenje, spada i jedna pripadnica obitelji Oršić, u čijem se dvorcu nalazi Muzej. No, za razliku od kmetice Jele, ona nije završila na lomači. Mariju Tereziju Oršić, rođenu Wintershoffen, plemstvo i društveni položaj zaštitili su od daljnjih progona. Suprug Antun ju je, s razlogom ili ne, danas je teško reći, optužio za nevjeru i pokušaj ubojstva magijskim sredstvima. On je dobio rastavu, djeca su dana na odgoj muževoj obitelji, a ona je otišla u Ljubljanu.
Etiketa vještice danas ima bitno drugačije i ne nužno pejorativno značenje, a u svakom slučaju ne postoji opasnost da će se zbog nje završiti na lomači. Mračno razdoblje progona vještica završeno je, nadajmo se zauvijek.

Vlatka Filipčić Maligec