o muzeju seljačkih buna

Muzej je osnovan i otvoren za javnost u povodu obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke bune iz 1573. godine. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća. Na mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi Krsto Oršić, pripadnik stare hrvatske plemićke obitelji, i njegova bogata supruga Josipa, rođena Zichyi. Dvorac je sagrađen 1756. godine, što je zabilježeno i na ulaznom portalu dvorca, gdje se ranije nalazio i obiteljski grb.
Tlocrt je u obliku slova L, a treće krilo nekada se nastavljalo na stariji kaštel. Krila su prema dvorištu otvorena arkadama koje prate hodnik, a vanjska su pročelja jednostavna, ritmizirana prozorima, ugaonom rustikom i minimalnim akcentima. U 19. stoljeću, nakon velikog potresa, dvorcu je dodan klasicistički trijem s timpanom i dorskim stupovima.
U dvorcu je sačuvana kapela s iluzionističkim freskama, alegorijskim prikazom četiriju kontinenata i oslikani barokni oltar s prizorima iz života svetog Franje Ksaverskoga, koji pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu Lerhingeru. Posljednji Oršići dvorac su napustili 1924. godine.
Neko vrijeme u dvorcu se nalazila osnovna škola, a njime se koristila i seljačka zadruga. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća dvorac je potpuno obnovljen i u njemu je smješten Muzej seljačkih buna.
Uokolo dvorca oblikovan je parterni dekorativni vrt, a okolni je prostor pejzažni perivoj s domaćim i egzotičnim biljnim vrstama u kojemu je smješten i spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu.
U kapeli dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja.
Novi stalni postav otvoren u ljeto 2002. osim Seljačke bune 1573. prikazuje razvoj feudalizma na području sjeverozapadne Hrvatske. Uredbom o Muzejima Hrvatskog zagorja Muzej seljačkih buna postaje 1992. godine njihov sastavni dio. Dugogodišnji ravnatelj Muzeja seljačkih buna i nakon toga Muzeja Hrvatskog zagorja bio je akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić.
Muzej prikuplja građu vezanu za seljačke bune, život plemića i seljaka te predmete iz kulturne, povijesne i umjetničke baštine Hrvatskog zagorja. Građa u Muzeju svrstana je u nekoliko zbirki: kulturno-povijesna, likovna, etnografska, arheološka, zbirka zagorskog suvenira, zbirka razglednica i fotografija, zbirka oružja i opreme, zbirka Viktorije Oršić, a u muzeju su pohranjeni i arheološki nalazi sa staroga grada Konjšćine.